U Ministarstvu kažu da su razgovarali s vještacima te najavljuju donošenje zakona koji će regulirati njihov rad
Pravilnik o sudskim vještacima pripada skupini rekordera među dokumentima u javnoj raspravi s obzirom na broj primjedbi i komentara koji su na njega pristigli. Riječ je o podzakonskom aktu kojim je Ministarstvo pravosuđa i uprave predvidjelo nekoliko promjena.
Među glavnima je ona koja se odnosi na imenovanje stalnih sudskih vještaka jer ih više ne bi imenovao predsjednik županijskog suda, nego ministar pravosuđa, s obzirom na to da Ministarstvo pravosuđa preuzima kontrolu nad radom vještaka tako da ih obavezuje na vođenje Dnevnika vještačenja, koji će morati dostaviti Ministarstvu, te na iznose honorara.
Pravilnik ima 36 članaka i nije pobudio interes šire javnosti, ali je struka eksplodirala. Javno savjetovanje bilo je produljeno i završilo je prvi tjedan ove godine, a zaključeno je s malo više od 800 komentara.
” Za naš položaj kao važnog partnera pomagača sudovima vezana je strašna diskriminacija koja nam se događa godinama u odnosu na odvjetničku profesiju i pitanje jednakosti vrijednosti boda, i to od 1998., kada je donesen prvi Pravilnik. Odvjetnicima je danas vrijednost boda 10 kuna, a nama 2 kune “, kaže Melita Bestvina , predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.
U savjetovanju se najviše primjedbi odnosilo na naknade vještacima, a taj segment naglašava i Bestvina. ” Od 2011. u primjeni je nelegitimna odredba Pravilnika po kojoj se nagrada za rad vještaka iz sredstava suda ili Državnog odvjetništva umanjuje za 20 posto od utvrđene vrijednosti boda. “
” Satnica vještaka bi umjesto 70 kuna bruto iznosila 56 kuna bruto, odnosno 31,58 kuna neto “, kaže Bestvina i ističe kako se godinama govori da zbog toga vještaci i procjenitelji snose neprimjeren individualni teret i da se stvara nejednakost između vještaka koji se plaćaju iz državnog proračuna i onih plaćenih iz drugih izvora. To se, navodi, ne događa odvjetnicima ni sudskim tumačima koji imaju znatno veću satnicu i, prema njezinu sudu, nemjerljivo jednostavniji posao.
” Sudski vještaci i procjenitelji u pravilu su stručnjaci visoke stručne spreme te je neprihvatljivo da cijena njihova rada ne korespondira s cijenama rada drugih stručnjaka, da je fiksna u razdoblju od 25 godina te u potpunosti prepuštena diskreciji jedne osobe, ministra”, kaže.
Bestvina smatra i da se nametanjem obveze vještacima da Ministarstvu dostavljaju dnevnik rada narušava tajnost istraga. Ističe da je ta odredba u koliziji sa Zakonom o sudovima i Kaznenim zakonom.
Osvrnula se i na brisanje pravnih osoba s popisa potencijalnih sudskih vještaka. “Nejasan je razlog ukidanja pravnih osoba u kojima su zaposleni vještaci na temelju čijeg se imenovanja i tvrtka mogla registrirati za vještačenje, kao što to mogu odvjetnici u zajedničkim odvjetničkim društvima i uredima, kako to mogu arhitekti, građevinari i drugi”, tvrdi Bestvina.
Više možete pročitati na: Jutarnji list
HDSV pred Ustavnim sudom osporava bod iz 1998.g. Tvrde da su plaćeni manje od studenata i zahtijevaju hitne izmjene.
Sudski vještaci suočavaju se s niskim naknadama koje nisu mijenjane 27 godina, što smanjuje interes za tim poslom. Iako ključni u suđenjima, mnogi odustaju zbog niske plaće, a vještaci prijete žalbom Europskoj komisiji ako se situacija ne poboljša.
Na VIII. kongresu sudskih vještaka u Zagrebu raspravljalo se o prodaji bankarskih potraživanja, zaštiti dužnika i potrebi za zakonskim izmjenama.
Predsjednica hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Melita Bestvina govori o izboru austrijskog vještaka za novo financijsko-knjigovodstveno vještačenje u sudskom predmetu u aferi Veliki Agrokor.
na web stranicu Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja – dobrovoljne, nevladine, nestranačke udruge koja djeluje radi unapređenja institucije sudskog vještaka i procjenitelja i njegove uloge u pravosuđu i ostalim institucijama.
Izvor: Jutarnji list
